Bosanska pita – tako je zovu Bošnjaci, a u Turskoj je poznata kao „Boşnak böreği“… Iako izgleda jednostavno, traži vješte ruke i strpljenje; to je pita čiju vještinu majke prenose na svoje kćerke kao naslijeđe. Pita je ono na šta svekrve kod svojih snaha najviše paze. Ako mlada ne zna razviti pitu kakva treba – teško njoj! Kažu da bi na porodičnim okupljanjima ili za punim soframa s gostima svi napeto čekali da probaju pitu koju je spremila mlada.
U bivšoj Jugoslaviji pita se posebno jede četvrtkom i nedjeljom navečer. Bošnjaci koji žive u Turskoj u ovoj ukusnoj piti uživaju četvrtkom navečer, jer je četvrtak za muslimane dan uoči petka. Nedjelja je pak sveta za kršćane. Bošnjaci vjeruju da u brašnu i tijestu ima obilja i bereketa; u čast ovih blagoslovljenih dana moli se da se obilje i bereket umnože, a za darovane nimete zahvaljuje se ovom duboko ukorijenjenom tradicijom.
Za nadjev ove pite tradicionalno se koristi špinat ili praziluk. Štaviše, pita s prazilukom postala je gotovo nacionalno pitanje među Albancima i Bošnjacima. Savija se u dugačke rolne i slaže u krug, od sredine tepsije prema rubu. Pravi se i s nadjevom od sira, krompira i/ili tikvica. Ponekad se, da bi se okus obogatio ili ublažio onaj dominantni, kombinuju špinat i praziluk ili špinat i sir.
Zapravo, postoji mnogo recepata iz bošnjačke kuhinje koji su stigli u Trakiju i u čijem se nazivu spominje bosanska pita. Zato je najveća rasprava u tome što svako nudi svoj recept, govoreći: „To nije prava bosanska pita, prava se pravi ovako…“ Ovdje smo opisali najuobičajeniji recept za bosansku pitu, koju bismo mogli nazvati i „çarşaf böreği“, odnosno pitom od razvučene kore.
